Ministarka rudarstva i energetike Srbije u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović najavila je danas da će naredne nedelje početi polaganje prvih cevi na trasi gasne interkonekcije Srbije i Severne Makedonije, kao i da je cilj da sve bude završeno u prvom kvartalu 2028. godine. Đedović Handanović je rekla novinarima, nakon Drugog sastanka ministara energetike Srbije, Severne Makedonije, Grčke i Bugarske koji je održan u Palati Srbija, da će polaganje gasovoda početi u dužini od prvih pet od ukupno 145 kilometara, u okolini Vranjske Banje. „Do kraja oktobra dobićemo ukupno cevi za nekih 15 kilometara“, rekla je Đedović Handanović.
Ona je naglasila i da je za ostvarivanje planirane dinamike neophodno da Srbijagas nastavi da rešava pitanja eksproprijacije.
„Cilj Srbije je da gasna interkonekcija sa Severnom Makedonijom bude završena u prvom kvartalu 2028. godine, dok je sa makedonske strane najavljeno da bi njihov deo trebalo da bude završen do sredine ili kraja 2028“, kazala je ona.
Dodala je i da bi interkonekcija između Grčke i Severne Makedonije trebalo da bude puštena u rad tokom 2027, što će omogućiti dodatni pravac snabdevanja gasom i povezivanje Srbije i Severne Makedonije sa vertikalnim gasnim koridorom.
Đedović Handanović je govoreći o ministarskom sastanku održan
om u Beogradu rekla da zemlje samo kroz regionalnu saradnju, bolju povezanost i zajedničko planiranje mogu da grade veću energetsku sigurnost i stabilnost. Ona je prenela novinarima da je danas sa svojim kolegama razgovarala o projektima od značaja za ceo region, uključujući nove pravce i koridore za snabdevanje gasom, električnom energijom i naftom.
Đedović Handanović je rekla da je na sastanku dogovoreno da naredni samit bude održan u Sofiji, kao i da je plan da se u budućnosti pozovu da se ovom skupu priključe i predstavnici Rumunije.
Prema njenim rečima, predstojeća zimska sezona biće izazovna za sve, jer su cene energenata značajno porasle. Precizirala je da je cena gas dostigla više od 780 evra za 1.000 kubnih metara, da je cena barela nafte oko 100 dolara, dok se cena električne energije kreće između 180 i 220 evra po megavat-satu.
Đedović Handanović je naglasila da Srbija trenutno raspolaže sa 707 miliona kubnih metara gasa u rezervama, što je rekord u odnosu na prethodne četiri godine i potvrda da je naša zemlja dobro planirala i pripremala se.
Kako je dodala, veoma je značajna svakodnevna komunikacija operatora prenosnih sistema i transportera gasa, ali i razmena podataka o raspoloživim kapacitetima, planovima remonta i drugim informacijama, kako bi se obezbedila stabilnija razmena energenata. Đedović Handanović je podsetila i da je Srbija završetkom gasne interkonekcije sa Bugarskom dobila mogućnost diverzifikacije pravaca snabdevanja gasom.
Na današnjem samitu je prema njenim rečima, bilo reči i o izgradnji Centralno-balkanskog koridora, odnosno novog pravca prenosne mreže od 400 kilovolti, koji bi trebalo da omogući sigurniju razmenu električne energije.
Dodala je i da je razgovarano i o povećanju skladišnih kapaciteta, uključujući baterijska skladišta i reverzibilne hidroelektrane, radi veće integracije obnovljivih izvora energije u elektroenergetske sisteme. Đedović Handanović je navela i da Bugarska i Grčka, kao članice Evropske unije mogu da pomognu Srbiji i Severnoj Makedoniji u dijalogu sa evropskim institucijama o pitanjima važnim za energetski sektor, uključujući priključivanje tržištu električne energije EU i pitanja oporezivanja emisija ugljen-dioksida.
„Nema nikakvog razloga da jedna zemlja ima viškove, a da druga ima manjkove i da se ne obezbedi slobodan protok električne energije“, rekla je ona .
Kako je naglasila kada je reč o nafti i naftnim derivat učesnici samita razgovarali su o potencijalnim novim rutama snabdevanja, uključujući pravac koji bi povezao luku Solun preko Skoplja sa jugom Srbije.
Đedović Handanović je rekla i da su kotacije dizela na Mediteranu dostigle 1.370 dolara po toni što su veoma visoke cene. Podsetila je i da je Srbija prošle nedelje počela da pušta na tržište 5.000 tona dizela, kako bi stabilizovala dostupnost derivata i smanjila pritisak na cene. Ona je naglasila i da očekuje će današnjij sastanak ministara energetike Srbije, Severne Makedonije, Grčke i Bugarske biti dobar primer i njihovim kolegama iz drugih sektora da imaju ovakve susrete jer, kako je dodala, nema razloga da se ne jača povezanost i kada je saobraćajna i železnička infrastruktura u pitanju i da građani zaslužuju da budu bolje povezani u svim sferama koje utiču na njihove društvene živote.
„Naša dužnost je da se susrećemo, sastajemo i razmenjujemo sve relevantne i neophodne informacije“, zaključila je Đedović Handanović. Ministar životne stedine i energetike Grčke Stavros Papastavru izjavio je da se sve zemlje suočavaju sa istim svakodnevnim izazovom, a to je kako da obezbede pristupačnu, pouzdanu i bezbednu energiju za građane i da je zbog toga regionalna energetska povezanost i saradnja ključna za ostvarenje tog cilja.
On je podsetio da je na prethodnom samitu u Solunu 11 operatora prenosnih sistema iz Centralne i Južne Evrope razgovaralo o produženju „Vertikalnog koridora“ i njegovom proširenju na Srbiju i Severnu Makedoniju.
Prema njegovim rečima, svi ministri potvrdili su tada značaj i napredak tog koridora, koji kroz Bugarsku, Rumuniju, Severnu Makedoniju i Srbiju, u proširenom formatu, može da predstavlja dodatni pravac za snabdevanje Centralne Evrope prirodnim gasom. Papastavru je dodao i da je nakon sastanka u Solunu, ostvaren napredak u mnogim oblastima i da je uveren da će se na sledećem sastanku u Sofiji videti još konkretniji rezultati.
On je dodao da Grčka podržava integraciju Srbije i Severne Makedonije u evropski energetski sistem i da će zajedno sa kolegama iz Bugarske, ali i drugim evropskim ministrima energetike nastaviti da se zalaže za ovaj cilj. Ministarka energetike Bugarske Iva Petrova izjavila je da energetska bezbednost podrazumeva ne samo sigurnost snabdevanja, već i ekonomsku i regionalnu sigurnost .
Ona je dodala da regionalna saradnja u budućnosti može obuhvatiti i nove oblasti, poput vodonika, prenosne i digitalne infrastrukture, kao i infrastrukture povezane sa transportom ugljenika. Prema njenim rečima, „Vertikalni koridor,“ predstavlja mnogo više od struktura za prenos gasa i on je pravi primer saradnje koja se bazira na solidarnosti i posvećenosti.
Petrova je naglasila i da je kada je reč o ovom koridoru Bugarska završila investicije na svojoj teritoriji, uključujući deonicu prema Grčkoj, dok bi do kraja oktobra trebalo da bude završena i deonica prema Rumuniji. „Ostaje nam još jedan manji deo investicije koji će biti završen početkom naredne godine. On će povećati ulazni kapacitet iz Grčke i izlazni kapacitet prema Severnoj Makedoniji“, kazala je ona.
Naglasila je i da Bugarska promoviše koridor istok–zapad, jer će time biti obezbeđeno dodatnih 2.000 megavata kapaciteta. Ministarka energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Severne Makedonije Sanja Božinovska ocenila je danas da je saradnja zemalja regiona u oblasti energetike veoma uspešna.
Ona je dodala da nakon prvog samita u maju, već u septembru postoje opipljivi rezultati i da je to pozitivan primer i za EU i za evropsku zajednicu kako mogu da se ostvaruju brži rezultati. Prema njenim rečima, u narednom periodu trebalo bi uključiti još zemalja kako bi se ostvarili dodatni rezultati u oblasti energetske saradnje i bezbednosti snabdevanja.
„Veoma je važno imati ovakve sastanke u ovom formatu, gde možemo da vidimo ažuriranje stanja i trenutne izazove. Nadam se da ćemo do sledećeg sastanka koji će se održati u Sofiji, postići još više i još opipljivijih rezultata“, rekla je Božinovska.
Ona je navela i da Severna Makedonija ostvaruje značajan napredak u diversifikaciji snabdevanja gasom navodeći da trenutno postoji gasna konekcija sa Bugarskom, dok se završetak interkonekcije sa Grčkom očekuje do sredine naredne godine. „Očekujemo dogovor sa Srbijom i do 2028. godine očekujemo alternativne pravce snabdevanja za Južnu i Centralnu Evropu, koji će biti spremni za gas i vodonik, kao i za nove tehnologije“, rekla je ona.