U radu sa decom sa autizmom individualan pristup je prioritet. Važno je kroz život, ali i u toku obrazovanja da se svakom detetu pristupi u skladu sa njegovim potrebama i mogućnostima. Zato se u radu sa decom sa autizmom koriste različite metode, od tradicionalnih, do inovativnih.
Svako dete je svet za sebe, sa jedinstvenim potrebama, mogućnostima i talentima. Upravo zbog toga, sistem obrazovanja i vaspitanja dece sa autizmom zahteva potpuno individualizovan pristup — od samog upisa, pa kroz ceo proces školovanja.
-Deca se veoma razlikuju, ne možete naći dva ista deteta sa istim simptomima — svi su različiti. Mi, kao što sam rekla, upisujemo decu od pet i po godina u pripremni predškolski program. Kada se dete upiše kod nas u školu, sledi defektološka dijagnostika. To dete je na posmatranju mesec-dva, u zavisnosti od toga koliko je prisutno u školi. Tražimo podatke i od lekara i od roditelja, od svih onih koji su bliski detetu. Daje se mišljenje nastavnika, pedagoga i psihologa naše škole. Napravimo zajednički pedagoški profil deteta i na osnovu njega radimo individualni obrazovni plan za svako dete. Sva naša deca u školi, svi naši učenici — njih 112 trenutno — rade po individualnom obrazovnom planu, onom popularnom IOP-u 2, kaže Maja Ristić, defektolog Škole za osnovno i srednje obrazovanje Vule Antić.
I pre formalnog obrazovanja za decu sa autizmom je vrlo značajno što ranije učenje, pa bi već sa prvom sumnjom na autizam, sa samo dve ili tri godine, trebalo da se roditelji jave logopedu i defektologu.
-Ima te dece koja su i neverbalna, koja ne kontrolišu svoje fiziološke potrebe sa svojih 7, 8 ili 10 godina, nije ni bitno. Znači, stvarno su različita. Imate i tako posebnu decu sa autizmom koja, na primer, množe dvocifrene brojeve, ali kada ih pitate da navedu šta je od drveta ili šta je od metala u ovoj prostoriji, neće znati da vam kažu, ističe Ristić.
Sistem dodatne podrške u toku obrazovanja je važan i vrlo razvijen u Školi za osnovno i srednje obrazovanje Vule Antić. Proces rada ovde integriše inovativne i specijalizovane metode — poput senzornih soba, vežbi psihomotorike i logopedskih tretmana, čime se podstiče kompletan senzorni i motorički razvoj svakog učenika.
Stručni timovi neprestano ulažu u sopstveno usavršavanje, spajajući tradicionalne defektološke pristupe sa savremenim globalnim metodologijama, poput ABA metode i terapije igrom.
-Mi koristimo različite metode u radu. Skoro smo bili i na obuci; mi se svake godine stručno usavršavamo. Koristimo i ABA metodu, metodu muzikom, kao i terapiju igrom — sve ono što procenimo da će tom detetu u tom trenutku i u tom periodu biti potrebno. To su i metode razgovora, posmatranja i objašnjavanja — one naše klasične metode, ali imamo i ove nove, dodaje Ristić.
Škola za osnovno i srednje obrazovanje “Vule Antić“ upisuje decu sa smetnjama u razvoju u pripremni predškolski program već sa 5 i po godina, dok u prvi razred kreću sa sedam.
Članak Svako dete sa autizmom zahteva individualni pristup u obrazovanju se pojavljuje prvo na .